TOP INTERVIEWS

MR. DRAGAN BRKOVIC

Read this interview in english
INTERVJU SA DRAGANOM

GOSPODINOM

BRKOVICEM

PREDSJEDNIKOM KOMPNIJE VEKTRA

06/06/2003
Pitanje 1. Kako smo razumjeli, devedesetih godina ste zapoceli uvoz Peugeot-ovih automobila u kolicini 1000 godisnje. Danas ste na celu najvece privatne kompanije u zemlji, i bavite se nizom ekonomskih djelatnosti. Mozete li nam dati kratak pregled opsega vasih aktivnosti?

Odgovor 1: Kompanija Vektra je osnovana 1990 kao prva privatna kompanija u Crnoj Gori, trzisno orijentisana i okrenuta evropskim i svjetskim partnerima. Njeni prioriteti su investicije, medjunarodna trgovina, menadzment i proizvodnja. Najznacajnija investicija moje kompanije je izgradnja poslovnog kompleksa od 40.000 m2 u elitnom dijelu Podgorice. Vektra je sagradila i zgradu Vlade Crne Gore. Bio je to pionirski poduhvat, kad je rijec o urbanistickim i arhitektonskim rjesenjima i izgradnji evropske Podgorice. Ova kompanija je imala i veliku ulogu u razvoju grada i investicionim poduhvatima, kao i u privatizaciji i reformama crnogorske industrije i privrede uopste. Vektra je bila prva kopmanija koja je promovisala ekonomske reforme. To je takodje bio pionirski posao, ali sam se u njemu odrzao zbog vjere da Crna Gora moze biti bogata i srecna zemlja. To se moze ostvariti samo ako svaki gradjanin bude odgovoran za sopstvenu sudbinu. Takodje sam uvjeren da nema bogatog drustva bez bogatih pojedinaca. Zato, neophodne su nam ekonomske i politicke reforme, koje ce stvoriti uslove za neometani razvoj trzista i kapitala.

Posljednjih godina crnogorska privreda je prosla kroz strahote medjunarodnih, ekonomskih sankcija i izolacije, NATO bombardovanja i sive ekonomije. To je rezultiralo stagnacijom i propadanjem privrednih sistema i devastacijom prirodnih resursa. I kompanija Vektra je dijelila sudbinu takvog privrednog ambijenta. Ipak, zahvaljujuci svojim strateskim partnerima koji su imali povjerenja u poslovnost i ozbiljnost ove kompanije, uspjela je da pomogne u ocuvavanju Kombinata Aluminijuma u Podgorici, i strateskog repro-lanca crnogorske ekonomije. Ubijedjen sam da je to najveci uspjeh kompanije koju vodim. Kljucne investicije moje kompanije su pored stambeno-poslovnog kompleksa, Fabrika Anoda Anotech u Podgorici i firma za integrisani transport Horizon- Logistics u Baru.

Pitanje 2. Mozete li nam nesto detaljnije reci o postavljanju i razvoju Anotech-a?

Odgovor 2. Nedavno smo proslavili uspjesnu godisnjicu Fabrike Anoda, koju smo krunisali dobijanjem medjunarodnog sertifikata za kvalitet proizvoda. Pored aluminijuma, Crna Gora je dobila jos jedan berzantski proizvod. Podsjecam vas da smo prije godinu dana zakupili po B.O.T sistemu, zajedno sa strateskim partnerima CTI iz Majamija, i Venkom iz Hjustona, skoro zatvorenu Fabriku Anoda Kombinata Aluminijuma. Izveli smo gotovo nemogucu misiju i za svega godinu dana rekonstruisali tu fabriku po evropskim i svjetskim standardima, koji ukljucuju potpunu ekolosku zastitu i humane uslove rada. Fabrika je rekonstruisana, a da pritom proces proizvodnje nije zaustavljen. Citav posao je odradjen pod nadzorom vrhunskih medjunarodnih eksperata koji su nam za to i odali priznanje. Rekonstrukcijom Fabrike Anoda, Vektra je otvorila novu stranicu koju smo definisali kao "Reforma industrije". Pokazali smo i novi pristup raspolozivim prirodnim i industrijskim resursima i izgradili novi model poslovanja koji omogucava nasoj fabrici da bude lider u proizvodnji anoda u regionu. U potpunosti podmirujemo potrebe Kombinata Aluminijuma i pripremamo se za prodor na medjunarodno trziste.

Pitanje 3. Planirali ste da prosirite spektar svojih djelatnosti prema medijskom sektoru, i planirate kupovinu moderne opreme za satelitsko odasiljanje signala. Kakva su vasa ocekivanja u smislu pokrivenosti ?

Odgovor 3. Reforme privrede i drustva prvenstveno podrazumijevaju promjenu svijesti i prihvatanje zapadnih pravila igre u razvoju nase drzave i njenom priblizavanju evropskim i svjetskim integracijama. U Crnoj Gori nemamo medij koji moze pratiti izazove novog doba. Signal nijedne crnogorske TV kompanije ne prelazi njene granice. U isto vrijeme, premreženi smo mnogim TV signalima, pretezno iz nama susjedne Srbije. Dakle, drugi pricaju istinu o nama i tome sta nam je potrebno. Pored toga, nijedan od crnogorskih medija nema mogucnosti da postane regionalni TV centar. Vektra u tome ima pionirsku ulogu i zato smo odlucili da oformimo nezavisnu, profesionalnu i uticajnu TV kucu koja ce crnogorsku i svjetsku javnost izvjestavati objektivno i blagovremeno o svim relevantnim desavanjim u Crnoj Gori i regionu. Ovo moze djelovati malo pretenciozno - da medij koji se tek formira zeli imati regionalni karakter, ali upravo u tome vidimo sansu da taj medij trzisno posluje, cime ce obezbijediti sopstvenu nezavsinost i nepristrasnost. Postojeci mediji u Crnoj Gori, zbog svog lokalnog karaktera i loseg produkcijskog i marketinskog pristupa, ne mogu trzisno poslovati, sto cini te medije direktno zavisnim.

Vjerujem da je u interesu i medjunarodne zajednice da se oformi jedan takav medij na ovom prostoru. Mi smo usli u ozbiljne pripreme projektne dokumentacije, uvjereni da ce u nama prepoznati strateskog partnera koji moze obezbijediti odasiljanje signala sa teritorije Crne Gore, i da ce taj signal dati jaku podrsku procesu integracije u regionu.

Pitanje 4. Osnovali ste kompaniju "Horizon Logistics" koja se bavi medunarodnim transportom i špedicijom robe. Kakvi su vasi razvojni planovi u ovoj oblasti?

Odgovor 4.
Vec sam rekao da je u protekloj deceniji crnogorska privreda prezivjela sankcije i izolaciju koje su ostavile teske posljedice na zemlju. Crnogorska pomorska privreda je gotovo sasvim unistena, i sve crnogorske transportne firme, zajedno sa zeljeznicom, dozivjele su kolaps. Uspjesno smo privatizovali 2 drzavne transportne kompanije- "Moracatrans- Podgorica" i "Rumijatrans"- Bar i formirali potpuno novu kopmaniju "Horizon Logistics" koja pruza kompletne usluge transporta, skladistenja, carinjenja robe, u medjunarodnom pomorskom i drumskom saobracaju, po principu "door to door". Nasa kompanija pruza usluge pravnog i marketinskog konsaltinga, koje ukljucuju i registraciju inostranih firmi koje zele pristupiti nasem trzistu. Ekonomicnost, brzina i poslovnost, principi su na kojima je utemeljena ova kompanija.


Pitanje 5. Koji su vasi sadasnji prioriteti?


Odgovor 5. Vektra, sa svojom reputacijom na domacem i inostranom trzistu i strateskim partnerima iz svijeta, sposobna je da se aktivno ukljuci u ekonomske reforme i privredni razvoj Crne Gore. Prvenstveno smo zainteresovani za reformu industrije, i nasa paznja je usmjerena ka Kombinatu Aluminijuma, njegovoj rekonstrukciji i privatizaciji.

Zahvaljujuci nasoj novoj kompaniji Horizon Logistics, zainteresovani smo za razvoj pomorskog saobracaja, a nas ekspertski tim razradjuje i strategiju za investiciona ulaganja u turizam. Kao sto sam vec rekao, ozbiljno se pripremamo za otvaranje regionalnog TV centra i ocekujemo da taj projekat bude realizovan do kraja godine.

Pitanje 6. Koja je tacno uloga vasih stranih kancelarija, i da li planirate otvaranje novih u nekim drugim zemljama u inostranstvu?

Odgovor 6. Vektra ima stranu kancelariju u Milanu- Italija, sa funkcijom da uspostavi kontakte sa stranim partnerima, sklapa ugovore sa nasim strateskim partnerima, ispituje inostrano trziste, i realizuje veliki dio poslova sa stranim firmama. Nasa namjera je da otvorimo jos neka predstavnistva u evropskim prijestonicama, u zavisnosti od nasih potreba i naseg razvoja. To ce, svakako, zavisiti od obima poslova i realizacije nasih programa.

Pitanje7. Koja je vasa strategija za osvajanje stranih trzista?

Odgovor 7. Cak i u vrijeme sankicja i medjunarodne izolacije, imali smo izvrsnu saradnju sa stranim partnerima zbog svoje ozbiljnosti i poslovnosti. Dobro znate da strani kapital tesko dolazi na Balkan, ali sa velikim zadovoljstvom isticem da moja kompanija nije imala problema kod stranih kreditora i banaka, a pogotovo smo odlicne rezultate postigli u saradnji sa inostranim kompanijama. Crna Gora nema veliki asortiman proizvoda interesantnih stranom trzistu. Pored turizma i poljoprivrednih proizvoda, znacajno mjesto zauzima i aluminijum, a kvalitetom nase proizvodnje fabrika Anotech je uspjela da obezbijedi jos jedan berzantski proizvod. Nasa poslovna strategija je brzina, tacnost, poslovnost, pouzdanost i efikasnost.


Pitanje 8. Vi ste najuspjesnija privatna firma u Crnoj Gori. U cemu je kljuc vaseg uspjeha?

Odgovor 8. Sve sto sam stvorio, stvorio sam u Crnoj Gori, za spostveno dobro i dobro svoje drzave. Moja zemlja ima izuzetne prirodne resurse, vrijedne ljude i preduzetnike. Kljuc mog uspjeha je stvaranje novih vrijednosti, jer zelim da uvjerim Crnogorce da njihova drzava moze biti jedna od najprosperitetnijih zemalja na Balkanu. Moja uloga u ovom periodu je bila da osmislim i popravim ono sto su drugi prepustili propadanju i u cemu nijesu vidjeli nikakvu perspektivu. Vjerujem u sebe i u nove vrijednosti. Napomenuo bih da je privatna inicijativa u birokratizovanom drustvu nemoguca. Biti preduzetnik znacilo je gotovo biti lakomislen i neodgovoran. Onaj ko je siromasan mogao je skoro sa sigurnoscu racuinati samo na politicki uspjeh. A ja podjednako nijesam zelio da budem siromasan, ni da se bavim politikom.

Pitanje 9. Znamo da zaposljavate mlade i posvecene ljude. Da i to smatrate kljucnom cinjenicom?

Odgovor 9. U Vektri obracamo paznju na mlade ljude i njihove ambicije. Ovdje je zaposleno mnogo ljudi, posebno mladih, koji su zavrsili srednju skolu ili fakultet, i koji govore barem jedan ili dva strana jezika. Prioritet ima engleski. Naravno, ovi ljudi nemaju dovoljno iskustva, ali u kompaniji dobijaju kako zivotno, tako i radno iskustvo. U Vektri imamo generaciju koja moze preuzeti glavne dijelove posla i odgovoriti profesionalnim izazovima. Samo da napomenem da su ova kompanija, i kompanije u njenom vlasnistvu 90 % okrenute svjetskim firmama, i rade na inostranom trzištu. Naravno, narednih godina praticemo priliv mladih strucnjaka sa nasih univerziteta, i zaposljavati najbolje od njih. Takodje planiramo da osnujemo Fondaciju koja bi sponzorisala i nagradjivala najbolje studente iz raznih oblasti. Cak i u vrijeme sankcija, pomagali smo najboljim studentima da zavrse svoje akademsko usavrsavanje.

Pitanje 10. Kljuc bi bio u najboljem upravljanju najboljim elementima?

Odgovor 10. Da, u tome je kljuc. Kljuc uspjeha svake kompanije je da u svim svojim dijelovima ima vrhunske profesionalce.

Pitanje 11: Kakvo je vase misljenje o vodjenju Vladine politike, ciji je cilj da stvori privlacan system za strana ulaganja u Crnoj Gori?

Odgovor 11. Vlada Crne Gore je suocena sa strateskim izazovom sprovodjenja privrednih i politickih reformi. Slicno ostalim istocnim zemljama, Crna Gora je u bolnom procesu tranzicije. Da bismo sproveli reforme moramo odrzati socijalnu ravnotezu, koja je pogotovo u posljednjih deset godina postala veliki problem drzave i njene privrede. Kao privrednik vjerujem da Crna Gora moze biti bogata i srecna drzava, i da se ekonomske i politicke reforme moraju sprovesti, bez obzira na posljedice koje cemo imati sanirajuci viskove radne snage i socijalno ugrozene. Od Vlade se ocekuje da napravi privredni ambijent koji ce biti privlacan za strane investitore i kapital, ali prevashodno moramo definisati svoj nacionalni i drzavni interes. Da budem otvoren, moramo imati drzavu. Nasa Vlada je medju rijetkima u regionu koja mora sprovoditi reforme, i istovremeno voditi racuna o interesima drugih. Nerijetko, ti interesi se sukobljavaju sa nasim nacionalnim interesima. Ovdje prevashodno mislim na drzavnu zajednicu Srbije i Crne Gore. Kroz donosenje brojnih reformskih zakona koji su uskladjeni sa standardima Evropske Unije, nasa Vlada je napravila dobre pocetne korake. Ipak, ukupan privredni i drustveni ambijent se mora uciniti apsolutno sigurnim da bi privukao strani kapital. To ce Vlada, vjerujem, svakako uciniti.

Pitanje 12. Objasnili ste nam da je kao posljedica desavanja iz protekle decenije, Crna Gora ekonomski oslabljena. Za vrijeme svog intervjua, gospodin Djukanovic je rekao da ce inostrana ulaganja imati kljucnu ulogu u razvoju Crne Gore. Da li se slazete sa njegovom izjavom?

Odgovor 12. Slazem se sa gospodinom Djukanovicem da ce strana ulaganja znatno uticati na ekonomski oporavak zemlje, ali svaka se investicija, mora odrzati operativnom. Dodao bih da ulaganja idu tamo gdje su banke i kompanije od povjerenja. Ulagaci ne vjeruju direktorima samoupravnog socijalizma, jer se to suprotstavlja nacelima otvorenog kapitalistickog trzista. Znaci, 60 godina smo imali socijalizam, i ljudi koji su zivjeli kroz dobar dio tog perioda ne mogu misliti na kapitalisticki nacin, i ne mogu prihvatiti kapitalisticku logiku. Strana ulaganja ce doci tamo gdje se ljudima vjeruje i gdje su se ljudi pokazali u najtezim vremenima. Ti ljudi mogu promovisati ideje stranih ulagaca na pravi nacin.

Pitanje13. Pomenuli ste politicku situaciju sa Srbijom. Za vrijeme sastanka sa Predsjednikom Vujanovicem jutros, on nam je potvrdio da ce se referendum odrzati za tri godine. Kakav je vas stav u odnosu na ovu izjavu, i kakav je po vasem misljenju ocekivani rezultat?

Odgovor 13. Da bismo odrzali referendum, moraju se ostvariti neke osnovne pretpostavke. Medjunarodna zajednica nam nije dala bas ovaj period od tri godine bez ikakvog razloga. Ukoliko Crna Gora sprovede ekonomske reforme, i sve druge reforme- u obrazovanju, kulturi, i tako dalje- a sa posebnim akcentom na ekonomske reforme jer one uslovljavaju sve druge- prave i realne pretpostavke ce se ostvariti da Crna Gora moze biti nezavisna drzava, i pridruzena clanica Evropske Unije.

Zalazem se za nezavisnost Crne Gore. To nije izraz nacionalnog romantizma, koji je i prouzrokovao svu nesrecu na Balkanu, nego posljedica ekonomskih i pragmatskih razloga. Uvjeren sam da Crna Gora sa 650 000 stanovnika, i resursima sa kojima raspolaze, uz dobar privredni ambijent i podrsku Medjunarodne zajednice, moze postati turisticki i ekonomski raj. Konacno, mi smo bili jedna od prvih drzava na Balkanu sa definisanim nacionalnim interesom, kulturom i tradicijom. Pripadali smo familiji civilizovanih naroda, i vjerujem da nam je tamo mjesto i da se tamo mozemo brzo vratiti. To nije samo moje misljenje, to je i misljenje vecinske Crne Gore.



Pitanje 14. Hocete da kazete da prije nego li mozemo govoriti o referendumu, Crna Gora mora da ispuni neke preduslove?

Odgovor 14. Naravno. Nisam siguran o kakvim se tacno uslovima radi, ali svakako smatram da moramo sprovesti ekonomske reforme prije referenduma.

Pitanje15. Jeste li sigurni da ce biti sprovedene te reforme?

Odgovor 15. Da, ubijedjen sam u to da nema druge mogucnosti za Crnu Goru, ni druge sanse. Siguran sam da bi poslije tih reformi referendum imao svoju tezinu, vrijednost i medjunarodno priznanje.


Pitanje 16. Mislite li da je to neophodan korak ka ostvarivanju crnogorskog identiteta?

Odgovor 16.
Neophodno je. Crna Gora, u svakom slucaju, kao nezavisna drzava bi brze mogla sprovesti reforme i stvoriti uslove za bolji zivot gradjana. Naravno, kao nezavisna drzava ne bi imala brojne probleme koji dolaze iz Srbije, kao sto je trenutno slucaj. U isto vrijeme, napominjem da ne smatram Srbiju 'bratskom' drzavom, vec je smatram drzavom sa kojom treba da odrzavamo bliske veze. Ipak, sto je osnovno, a sto bi sigurno bilo bolje i za Srbiju i za Crnu Goru je da je svako domacin u svojoj kuci. Na taj nacin, ni Srbija, ni Crna Gora ne bi se mogle medjusobno optuzivati, kao sto se desavalo u proteklih 13 godina. Trenutno i u Srbiji raste raspolozenje za nezavisnost, jer smatraju da bi na taj nacin njihova zemlja najbolje valorizovala i ostvarila svoje interese.

Pitanje 17. Culi smo da volite muziku i da ste talentovani. Da li smatrate Vektru simfonijom klasicne muzike gdje je sve dobro isplanirano; improvizacijom dzez muzike, intrigantnom i punom iznenadjenja; ili miksom tehno muzike koja je inovativna i kojoj ne smeta sto uznemirava komsije?

Odgovor 17. Proteklih 12 godina bili smo solisti, sto u sustini nije nas princip. Mi volimo timski rad, timsku muziku, i zelimo da svako dobro obavlja svoj posao. Osnovni problem je sto jos uvijek nemamo orkestar. Ali taj orkestar treba napraviti, htjeli mi to ili ne.

Pitanje 18. Znaci, mozemo ocekivati mnogo divnih i inovativnih kompozicija od Vektre u buducnosti?

Odgovor 18. Siguran sam u to. Imamo strategiju i jasan cilj.

Pitanje 19. Rekli ste da "se sve u sto vjerujete i ostvari". Ocigledno, vi vjerujete u Crnu Goru. Sta biste zeljeli da se ostvari u Crnoj Gori u narednih 5 do 10 godina?

Odgovor 19.
Svakom dobronamjernom covjeku iz Crne Gore, svakom prolazniku kroz ovu zemlju, svakom covjeku iz medjunarodne zajednice, mora biti jasno da mi vjerujemo u svoju zemlju.

Ukoliko Vlada sprtovede ekonomsko-politicke reforme, ukoliko ostvarimo svoj drzavno- nacionalni interes, u narednih pet godina Crna Gora bi mogla da se okrene sebi, svojim razvojnim potencijalima i ostvarivanju svojih interesa. Dakle, predstoji nam mnogo posla koji moramo zavrsiti, oslobodjeni utopistickih vizija, socijal-realistickih pogleda na stvarnost i nerealnih nada. Uvjeren sam da Evropa treba da dodje ovdje, a za to nije samo dovoljno imati vjeru. Ja sam realan i ne ocekujem mnogo, ali ukoliko se budemo okrenuli sebi i stvaranju novih vrijednosti, onda imamo realne nade i da uzivamo u plodovima svoga rada. Maraton, uostalom, i pocinje prvim korakom.
Read on

Note: Winne cannot be held responsible for the content of unreviewed transcripts