Hvala Vam. Crna Gora je
nedavno osnovala politicku i ekonomsku uniju sa Srbijom.
Prema brojnim analiticarima, ukljucujuci one iz EU i SAD,
Crna Gora je napokon dostigla politicku stabilnost i sigurnost.
Kako ocekujete da ce ovo uticati na direktne inostrane
investicije?
Kao što svi dobro znamo, ocekivani nivo investicija
direktno zavisi od stabilnosti, medutim, Crna Gora nije
bila u prilici da to postigne tokom protekle decenije.
Srecom, ona je predstavljala jedino mjesto u ovom regionu
koje se nije susrelo sa ratom tokom prošle decenije,
medutim, to nije bilo dovoljno da se privucu inostrane
investicije sa pretežno konfliktnim granicama koje
je Crna Gora imala. Danas, sigurnost i stabilnost su napokon
dostignuti i sva žarista su smirena i jedino je ostalo
pitanje Kosova da se riješi. Tokom posljednjih pet
godina, nakon pet organizovanih izbora, potpuna politicka
stabilnost je obezbjedena zahvaljujuci znacajnoj vecini.
Crna Gora ima novog Predsjednika, koji je pro-evropske
i pro-demokratske orijentacije. Crna Gora ima sve što
joj je potrebno da privuce inostrane investicije. Vlada
sada treba da pokaže svoju sposobnost da stvori model
za ekonomski razvoj. Nakon prvih 100 dana rada Vlade,
vladina politika je zasnovana na tri strateška dokumenta:
Agendi ekonomskih reformi (za naredne cetiri godine),
refomi javne uprave i refomi obrazovanja. U srednjem roku,
ovim se žele dostici evropski standardi.
Zahvaljujuci koracima koje Vlada preduzima, Crna Gora
postaje rastuce podrucje i uslovi nisu razliciti od
onih u zemljama EU. Želimo da naglasimo sigurnost
inostranih investicija putem pravnog sistema. U Crnoj
Gori investicije su sigurne i zašticene, dok je
vlasništvo zasticeno i putem Ustava. Glavna pažnja
je usmjerena na vracanje povjerenja u bankarski sistem,
iz razloga što depoziti u inostranim valutama iz
prethodne Republike Jugoslavije nisu restituisani. Neodgovornost
komercijalnih banaka je dovela do gubitka investitora,
kako domacih tako i inostranih. Crna Gora snažno
radi na riješavanju ovog nasljedenog problema i
nadamo se da ce koraci koje Vlada preduzima poslati
snažnu poruku ne samo inostranim investitorima
vec i domacim. Vec imamo znacajan rast u ovom podrucju,
kada su u pitanju bankarski depoziti i direktne inostrane
investicije, tako da smo sigurni da ce u narednim godinama
doci do daljeg unaprijedenja ova dva polja ekonomije.
U kojim sektorima, po Vama, Crna Gora može
ponuditi znacajne šanse za investiranje i što
Vaša Vlada radi u uspostavljanju jednog atraktivnog
okvira za poslovanje?
Investicione šanse Crne Gore su pretežno
u turizmu, uslugama, pomorskoj privredi i proizvodnji
organske hrane. Naša Vlada snažno radi na
sektorskom prestruktuiranju, iz razloga što je,
nakon Drugog Svetskog rata, Crna Gora, kao i brojne
druge slicne zemlje, zasnovala ekonomiju na industriji,
zanemarujuci svoje prirodne resurse. Sada se moramo
usmjeriti na razvojne potencijale, koji predstavljaju
privredne grane zasnovane na prirodnim resursima, kao
što su turizam i poljoprivreda, i oni pružaju
veliku šansu Crnoj Gori da izade na medunarodno
tržište i bude konkurentna.
Koja zemlja, po Vama, predstavlja model ekonomskog
razvoja Crne Gore?
Ne postoji odredeni model za razvoj Crne Gore, ali
se možemo ugledati na zemlje kao što su Estonija
i Slovenija iz razloga što su, kao male zemlje,
ostvarile brz ekonomski razvoj.
I, vezano za ovaj model, kako vidite Crnu Goru
kroz 5 do 10 godina?
Mi smo projekcijom ciljeva u Agendi ekonomskih reformi
postavili neke kljucne parametre koje želimo da
ostvarimo na kraju 2006 g. Pri tome smo se trudili da
realisticki planiramo. Procjenjen društveni proizvod
na kraju 2002 g. je oko 1,2 milijarde eura. Projekcija
rasta realnog društvenog proizvoda, onako kako
smo je mi vidjeli na kraju 2006 godine jeste oko 1,62
milijarde eura. To bi trebalo da znaci da bi društveni
proizvod po glavi stanovnika porastao sa nekih 1,800
eura na 2,400 eura u 2006-toj godini. Planirali smo
da inflaciju sa 9.4 odsto iz prošle godine umanjimo
na 2% 2006-te; da negativan bilans placanja prema inostranstvu
od 50 miliona eura u 2002 pretvorimo u pozitivan bilans
placanja od prilike 40 miliona eura; da direktne strane
investicije sa 75 miliona eura u 2002 podignemo na 200
miliona eura u 2006. g. i da sivu ekonomiju sa 30% bruto
društvenog proizvoda iz 2002 spustimo na 11% u
2006. Naravno, ove rezultate treba da ostvarimo, prije
svega rast društvenog proizvoda i rast zaposlenosti,
prvenstveno boljim korišcenjem prirodnih resursa
koji predstavljaju komparativne prednosti Crne Gore,
i razvojem privatnog biznisa u tim oblastima.
Vi ste sada govorili o perspektivama u pogledu
kretanja statistickih pokazatelja razvoja ekonomije,
medutim, kako stoji stvar sa perspektivom u pogledu
nezavisne Crne Gore?
Mi smo prije nešto duže od godinu dana Srbiji
prijedložili jedan model za uredenje medusobnih
odnosa koji je podrazumijevao da i Srbija i Crna Gora
budu nezavisne države. Srbija nije prihvatila naš
prijedlog. Evropska Unija se suocila sa razlicitim mišljenjima
Srbije i Crne Gore vezano za ovu temu i insistirala
je na ocuvanju jednog jedinstvenog medunarodno pravnog
subjektiviteta za Srbiju i Crnu Goru uz pravo Srbije
i Crne Gore da poslije tri godine na referendumu provjere
raspoloženje svojih gradana da li žele nezavisnost.
Bez obzira što sam i danas ubijeden da bi naš
prijedlog od prije godinu dana bio racionalniji jer
je to bio prijedlog koji nije bio još jedan zakašnjeli
balkanski nacionalisticki hir, vec racionalan prijedlog
koji polazi od toga da je potrebno logicno završiti
ono što je zapocelo raspadom bivše Jugoslavije
i na tom novom temelju zapoceti nove integracije na
Zapadnom Balkanu na osnovu modela evropskih integracija.
|
Dakle,
bez obzira što sam i danas uvjeren u superiornost
ovog pristupa uz poštovanje modela koji danas implementiramo,
jasno je da jedna strana ne može i ne smije zaljubljeno
insistirati na sopstvenom prijedlogu ne obaziruci se na
druge. Suoceni smo sa neminovnošcu stvaranja kompromisa
koji uzima u obzir ono što su interesi druge strane,
Srbije, kao i medunarodne interese u ovom regionu. I sada
smo u pocetnoj fazi implementacije Beogradskog sporazuma
i Ustavne povelje koju smo usvojili na osnovu ovog sporazuma.
Implementacija sporazuma nam sada omogucava da na neki
nacin u drugi plan stavimo statusno pitanje a da se u
cijelosti usresredimo na reformska pitanja i na pitanja
uvodenja evropskih standarda. Ukoliko gradani Crne Gore
i Srbije budu željeli, ili ukoliko samo jedna strana
bude željela da nakon tri godine provjeri na referendumu
raspoloženje o pitanju nezavisnosti, nema sumnje
da cemo mi u Crnoj Gori to obezbjediti. Potrudicemo se
da to uradimo jer ne mislimo da bi medjunarodna zajednica
vise trebalo da se plasi da bi referendum mogao da ugrozi
politicku stabilnost.. Mislim da referendum predstavlja
jedan demokratski instrument za zrele ljude i narode,
i smatram da je crnogorski narod veoma zreo.
Što se tice integracije u medunarodne institucije,
prije nekih mjesec dana Srbija i Crna Gora je primljena
u Savjet Evrope. Što to znaci kada je u pitanju
crnogorska težnja za ulazak u EU?
Ovo je prvi, ali jako znacajan korak. Ovo naravno ne
predstavlja samo priznanje, vec je prije svega jedna
obaveza. Postavši clanom Srbija i Crna Gora su
preuzele paket obaveza prema ovoj instituciji kao i
druge zemlje, i nakon pristupanja izloženi smo
snažnom monitoringu koji se odnosi na naše
ispunjavanje preuzetih obaveza. Smatram da uspješno
ispunjavamo naše obaveze prema Savjetu Evrope i
nadam se da ce ova okolnost koja prati uspješan
proces stabilizacije i asocijacije dati jedan snažan
doprinos ubrzanom putu Srbije i Crne Gore ka clanstvu
u EU.
Htio bih da završimo ovaj intervju razgovorom
o procesu privatizacije, jer, nakon Masovne Vaucerske
Privatizacije velike kompanije i dalje trebaju da se
privatizuju. Koje su prve na redu i što ocekujete
od inostranih investitora?
60% društvenog kapitala u Crnoj Gori je vec privatizovano.
Ostalo je 17 kompanija u Crnoj Gori u kojima država
ima vecinski ulog. Za ove kompanije smo pripremili privatizacione
tendere koji ce naravno biti medunarodni tenderi. Usvojili
smo plan privatizacije za 2003, koji je plan koji predstavlja
korak ka snažnom ubrzanju procesa privatizacije.
Pored privatizacije ovih 17 kompanija putem medunarodnih
tendera i putem traženja strateških medunarodnih
partnera postoji još 270 kompanija u kojima državni
fondovi imaju manjinski vlasnicki paket. Za ove kompanije
takode imamo ubrzan raspored za prodaju manjinskih uloga
putem aukcija ili putem prodaje akcija na berzanskim
tržištima do kraja ove godine. Medu ovih 17
kompanija prioritet za ovu godinu su Nikšicka Željezara,
i mislim da ce tender biti raspisan za najviše
mjesec danac Aluminijski Kombinat Podgorica, Duvanski
Kombinat Podgorica, Podgoricka banka, hotelske kompanije
na jugu Crne Gore. Smatram da ce ove kompanije biti
predmet interesovanja za kupovinu prije ostalih i da
ce biti privatizovane do kraja godine. To ne znaci da
cemo biti neodlucni sa ostalim kompanijama. Imamo u
potpunosti spreman tender za prodaju Telekoma. Ali,
u konsultacijama sa stranim konsultantima odlucili smo
da ovo nije pravi trenutak na tržištu za prodaju
Telekoma. Za razliku od Telekoma, ovo je jako dobar
trenutak za prodaju Nikšicke Željezare. Nakon
privatizacije duvanske industrije u Srbiji pocetkom
juna ove godine bice pravi trenutak za prodaju i naše
duvanske industrije. Znaci, informativni memorandum
za prodaju svih 17 kompanija je spreman i raspisacemo
tendere zavisno od odluke domacih i inostranih konsultanata
kada se ukaže pravi trenutak na tržištu.
Da završimo ovaj intervju. Da li imate završnu
poruku za potencijalne investitore i citaoce L`Express
magazina, i s obzirom da ste nedavno postali Premijer
koji ce biti Vaši glavni izazovi?
Glavni izazov je dalje jacanje politicke i stvaranje
ekonomske stabilnosti u Crnoj Gori, kao i ukupne stabilnosti
koja treba da obezbjedi intenzivnije prisustvo inostranih
investitora. Crna Gora ima odlicnu poziciju na Mediteranu.
Imamo prelijepe prirodne resurse od obale do slikovitih
planina koji su u korelaciji sa razvojem turizma. U
cilju upotrebe svih ovih instrumenata u stvaranju boljeg
kvaliteta življenja i Evropskih standarda potreban
nam je nov pravni, politicki i ekonomski sistem i na
ovome intenzivno radimo. Takode nam je potreban inostrani
kapital kao i novi kvalitet menadžerskog znanja
i vještina za upravljanje crnogorskim kompanijama.
Iz toga razloga je naša poruka inostranim investitorima
da dolaskom u Crnu Goru dolaze u dio koji predstavlja
evropsku civilizaciju, da su usvojena evropska pravila
ponašanja i da ce svi njihovi napori u Crnoj Gori
biti uzeti u obzir i cijenjeni od strane Vlade Republike
Crne Gore, kao i da ce njihova investicija u Crnoj Gori
uživati potpunu pravnu zaštitu.
|
